Otok
Korčula
Korčula pripada srednjodalmatinskome otočj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a po veličini je šesti hrvatski otok. Korčulu okružuju poluotok Pelješac, te otoci Hvar, Vis i Lastovo. Otok je okružen brojnim otočićima od kojih su najpoznatiji Badija i Proizd. Zbog svog geografskog položaja imao je osobit značaj za pomorske sile jer je posjedovanje otoka značilo kontrolu nad tim područjem pa je Korčula često mijenjala gospodare od Ilira, Grka, Rimljana, Mlečana, Venecije itd. Najveći grad na otoku je istoimeni grad Korčula. Stari dio grada okružen je zidinama, a ulice unutar zidina su građene u obliku riblje kosti kako bi bilo moguće strujanje zraka i zaštita od jakih vjetrova, a i dobro organiziranje obrane grada od napadača.
Najviši vrh otoka je Klupca s 568 metara. Salinitet mora se ne razlikuje od jadranskog prosjeka, no ipak postoji specifičnost manje slanoće sjeverne i sjeverozapadne obale zbog utjecaja slatkih voda rijeke Neretve. Klima i vegetacija otoka su tipične mediteranske. Upravo su zbog bujne vegetacije otoka stari Grci Korčulu nazvali Korkyra Melaina (Crna Korčula) jer se otok ubraja u najšumovitije otoke Jadrana.
Na otoku se uzgaja vinova loza, maslina, smokva, te ljekovito bilje. Korčula je poznata po kvalitetnim vinima od kojih se ističu Pošip, Rukavac, Grk i Plavac Mali.
Razvoj turizma na otoku Korčuli započeo je krajem 19. stoljeća, a prvi turistički korčulanski prospekt na nekoliko je jezika tiskan u Beču 1914. godine. Korčula je puna uvala i plaža, a među najpoznatijima su Pupnatska Luka, Pržina u Lumbardi i plaža Sv. Nikola u Korčuli.Korčula je također poznata po moreški, borbenom plesu s mačevima karakterističan za Sredozemlje u kojoj se dvije strane bore za djevojku, temeljena na korijenima mediteranskih priča i legendi
Osim moreške, viteške igre karakteristične za Korčulu su kumpanija i mostra, a na otoku su sačuvani i brojni drugi narodni plesovi te klapski napjevi. Postoje zapisi da je Marko Polo, istraživač i putopisac iz 13. stoljeća, rođen i živio na Korčuli. Kuća za koju se smatra da je u njoj živio danas se koristi kao muzej Marka Pola kojega posjećuju turisti iz cijeloga svijeta.
Autorica teksta, Matea Jurica mag.oec
INTERNETSKE STRANICE
https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://topdestinacije.hr/korcula-znamenitosti-i-zanimljivosti-ovog-bogatog-otoka/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33131, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.visitkorcula.eu/cro/korkyra-melaina.html, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33131, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.adriatic.hr/hr/blog/korcula-7-stvari-koje-ne-smijete-propustiti/367, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
http://www.ikorculainfo.com/hr/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.adriatic.hr/hr/blog/korcula-7-stvari-koje-ne-smijete-propustiti/367, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41918, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
http://www.ikorculainfo.com/hr/#sto-vidjeti, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49265, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://topdestinacije.hr/korcula-znamenitosti-i-zanimljivosti-ovog-bogatog-otoka/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.