Otok Korčula
Korčula pripada srednjodalmatinskome otočju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a po veličini je šesti hrvatski otok. Korčulu okružuju poluotok Pelješac, te otoci Hvar, Vis i Lastovo. Otok je okružen brojnim otočićima od kojih su najpoznatiji Badija i Proizd. Zbog svog geografskog položaja imao je osobit značaj za pomorske sile jer je posjedovanje otoka značilo kontrolu nad tim područjem pa je Korčula često mijenjala gospodare od Ilira, Grka, Rimljana, Mlečana, Venecije itd. Najveći grad na otoku je istoimeni grad Korčula. Stari dio grada okružen je zidinama, a ulice unutar zidina su građene u obliku riblje kosti kako bi bilo moguće strujanje zraka i zaštita od jakih vjetrova, a i dobro organiziranje obrane grada od napadača.
Najviši vrh otoka je Klupca s 568 metara. Salinitet mora se ne razlikuje od jadranskog prosjeka, no ipak postoji specifičnost manje slanoće sjeverne i sjeverozapadne obale zbog utjecaja slatkih voda rijeke Neretve. Klima i vegetacija otoka su tipične mediteranske. Upravo su zbog bujne vegetacije otoka stari Grci Korčulu nazvali Korkyra Melaina (Crna Korčula) jer se otok ubraja u najšumovitije otoke Jadrana.
Na otoku se uzgaja vinova loza, maslina, smokva, te ljekovito bilje. Korčula je poznata po kvalitetnim vinima od kojih se ističu Pošip, Rukavac, Grk i Plavac Mali.
Razvoj turizma na otoku Korčuli započeo je krajem 19. stoljeća, a prvi turistički korčulanski prospekt na nekoliko je jezika tiskan u Beču 1914. godine. Korčula je puna uvala i plaža, a među najpoznatijima su Pupnatska Luka, Pržina u Lumbardi i plaža Sv. Nikola u Korčuli. Korčula je također poznata po moreški, borbenom plesu s mačevima karakterističan za Sredozemlje u kojoj se dvije strane bore za djevojku, temeljena na korijenima mediteranskih priča i legendi.
Otok Ugljan je okružen desecima manjih otoka, a pošto morska struja mijenja smjer svakih šest sati, taj dio Jadrana je jedan od najčistijih. Zbog toga je stanište brojnih vrsta riba, rakova, školjaka i koralja što je pogodno i za ronioce. Klima otoka Ugljana je tipična mediteranska, a srednja godišnja dužina trajanja sijanja sunca je 2491 sat. Na otoku postoji čitav niz pješačko-biciklističkih staza te odredišta za penjače što je pogodno za aktivan odmor.
Autorica teksta, Matea Jurica mag.oec
Izvor fotografija: Vlado Cvirn
INTERNETSKE STRANICE
https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://topdestinacije.hr/korcula-znamenitosti-i-zanimljivosti-ovog-bogatog-otoka/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33131, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
[1] https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.visitkorcula.eu/cro/korkyra-melaina.html, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.korcula.hr/o-korculi/prirodno-geografske-znacajke/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33131, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.adriatic.hr/hr/blog/korcula-7-stvari-koje-ne-smijete-propustiti/367, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
http://www.ikorculainfo.com/hr/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.adriatic.hr/hr/blog/korcula-7-stvari-koje-ne-smijete-propustiti/367, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41918, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
http://www.ikorculainfo.com/hr/#sto-vidjeti, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49265, pristup ostvaren dana 26.11.2020.
https://topdestinacije.hr/korcula-znamenitosti-i-zanimljivosti-ovog-bogatog-otoka/, pristup ostvaren dana 26.11.2020.